English language
Savjeti i novosti o zdravljuDjecaDobra starateljska briga koristi siromačadima    
 
Djeca Minimize

Dobra starateljska njega pomaže zanemarenoj djeci da napreduju

Čak i kada su u pitanju djeca čiji je početak života okarakterisalo ozbiljno zanemarivanje, dobra njega i briga mogu dovesti do toga da postanu fizički i mentalno jednaka drugoj djeci, pokazala je dugogodišnja studija rumunske siročadi.

Iako je studija poredila napredak siročadi koja su rasla u sirotištima, a zatim su stavljena pod starateljsku njegu, rezultati ove studije primjenljivi su na svu djecu, rekao je dr. Dana E. Johnson, profesor pedijatrije pri univerzitetu University of Minnesota i autor izvještaja koji je 5. aprila objavljen u internetskoj verziji časopisa Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine.

“Djeca ne dostižu svoj puni potencijal sve dok im se ne obezbijedi brižno okruženje u kojem mogu rasti,” rekao je Johnson.

On i njegove kolege iz drugih akademskih centara započeli su 1999. godine studiju 136 djece, prosječne starosti od 21 mjesec, u šest sirotišta u Bukureštu.

Uslovi u sirotištima nisu bili idealni, rekao je Johnson, i u njima je mali broj njegovatelja morao brinuti o velikom broju siročadi. Hrana je bila obezbijeđena, međutim “bez pojedinačne brige, dešavalo se da djeca ne dobiju dovoljno hrane”.  

Siračad nisu dobijala dovoljno pažnje jer je u takvim uslovima “ponašanje njegovatelja zasnovano na efikasnosti i cjelishodnosti radije nego na odgovaranju na pojedinačne potrebe djeteta,” navode autori.

Studija je djelomično provedena da bi se odgovorilo na pitanje u kojoj mjeri starateljska briga koristi djeci.

Polovina djece ostala je u sirotištima, dok je druga polovina uključena u program starateljstva. Njihov fizički i mentalni napredak povremeno je ocjenjivan.

Djeca koja su dobila starateljsku njegu brzo su počela dobijati na visini i težini. Nakon 12 mjeseci, sva djeca su imala normalne vrijednosti kada je u pitanju visina, dok je 90% bilo u normalnim vrijednostima kada je u pitanju težina. Djeca koja su ostala u sirotištima zaostajala su za drugom djecom u obje vrijednosti.

Čini se da je ishrana igrala određenu ulogu, rekao je Johnson, vjerovatno zbog toga što se u sirotištima nije poklanjala velika pažnja navikama prehrane djeteta. Međutim, unos hrane je samo jedan aspekt prehrane. „Veliki postotak naše interakcije s djetetom dešava se tokom objedovanja,” dodao je on.

Studija je također pokazala da su djeca čija je visina dostigla normalne nivoe, također pokazala poboljšanje sposobnosti razmišljanja, učenja i pamćenja. “Djeci je neophodna dobra prehrana, ali i brižna njega. Bez ta dva faktora, djeca neće napredovati,” zaključio je Johnson.

IZVOR: Dana E. Johnson, M.D., Ph.D, professor, pediatrics, University of Minnesota, Minneapolis; Nathan A. Fox, Ph.D, professor, human development, University of Maryland, College Park; 5. april, 2010., Archives of Pediatrics & Adolescent Medicine ,
http://archpedi.ama-assn.org/
  
 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava