English language
Savjeti i novosti o zdravljuMentalno zdravljeDepresija i aktivnosti u prirodi    
 
Mentalno zdravlje Minimize

Liječenje depresije aktivnostima u prirodi

U svom novom izvještaju, britansko udruženje za mentalno zdravlje Mind, poziva na novi “zeleni” pristup mentalnom zdravlju, nakon mnogobrojnih dokaza o korisnosti pristupačne, troškovno efikasne i prirodne dodatne terapije – ekoterapije

Kako cijene i propisivanje lijekova nastavljaju rasti, te kako 93% ljekara opšte prakse priznaje da propisuju antidepresante jer nemaju alternative, ekoterapija se treba vidjeti kao klinički validna opcija koja može imati ključnu ulogu u oporavku pacijenta.

Dvije studije Univerziteta u Essexu u saradnji sa udruženjem Mind, pokazale su da učestvovanje u vježbama u prirodi osigurava značajne koristi za fizičko i mentalno zdravlje osobe.  

Prva studija uključivala je 108 osoba koje su učestvovale u aktivnostima u prirodi poput rada u bašti (52%), šetnji u grupi (37%), rada na konzervaciji (7%), trčanja (3%) i vožnje bicikla u grupi (1%).

  • 90% osoba izjavilo je da kombinacija prirodne sredine i vježbe utiče najviše na to kako se osjećaju
  • 94 % osoba reklo je da vježbe u prirodi povoljno utiču na njihovo mentalno zdravlje u smislu povećanja samopouzdanja, motivacije, relaksiranja, davanja smisla životu i osjećanja uspjeha, kao i da poboljšavaju njihovo fizičko zdravlje tako što im poboljšavaju kondiciju, revitaliziraju ih, pomažu pri mršanju i smanjuju ukočenosti zglobova. 
  • Druga studija analizirala je i potvrdila ulogu prirodnog okruženja prilikom vježbanja u cilju mentalnog blagostanja. Jedna grupa učesnika šetala je u prirodi, dok je druga grupa šetala u zatvorenom prostoru, tj. jednom trgovačkom centru.
  • 90% učesnika osjetilo je poboljšanje samopouzdanja nakon šetnje u prirodi
  • 44% učesnika iskusilo je smanjenje samopouzdanja nakon hodanja po zatvorenom trgovačkom centru 
  • 71% učesnika osjetilo je smanjenje depresivnih emocija nakon šetnje u zelenilu
  • 50% izjavilo je da se osjećaj napetosti povećao nakon hodanja po trgovačkom centru   

Neke od preporuka udruženja “Mind”

1. Ekoterapija treba biti prepoznata kao klinički validan način liječenja mentalnih poremećaja.

2. Ljekari porodične medicine/opšte prakse trebaju razmotriti propisivanje vježbi u prirodi za svakog pacijenta koji se suočava se mentalnom iscrpljenošću i tjeskobom.

4. Pristup zelenim površinama treba biti od ključnog značaja prilikom planiranja i procjene zdravstvene njege.

5. Nejednakost u pristupu zelenim površinama treba se tretirati kao pitanje ljudskih prava, društvene nepravde i diskriminacije.

6. Sve zdravstvene, javne i kazneno-popravne ustanove trebaju osigurati pristup zelenim površinama.

7. Arhitektura koja podržava mentalno zdravlje treba biti polazna tačka prilikom planiranja izgradnje urbanih i ruralnih područja.

8. Koristi vježbanja u prirodi potrebno je promovirati putem javnih zdravstvenih kampanja, sa posebnim naglaskom na omladinu.

Ključni rezultati prethodnih istraživanja

  • Istraživanje je pokazalo da program vježbanja u prirodi pod nadzorom ljekara može biti jednako djelotvoran kao i antidepresivi za liječenje blage do srednje teške depresije (Halliwell, 2005.; Richardson et al., 2005).
  • 93% ljekara porodične medicine/opšte prakse propisuje antidepresive zbog nedostatka alternativnih opcija za liječenje (Hairon, 2006.).
  • Tokom 2005. godine, u Engleskoj je propisano 27,7 miliona recepata za antidepresive, sa ukupnim troškovima od oko £338 miliona funti.
  • Ministarstvo za zdravstvo Velike Britanije 2004. godine procijenilo je da bi povećanje tjelesne aktivnosti za 10% kod odraslih osoba smanjilo troškove za najmanje £500 miliona funti godišnje, spašavajući 6000 života.
  • Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa da će depresija biti drugi najznačajniji uzrok lošeg zdravstvenog stanja do 2020. godine.
  • Prosječno, odrasla osoba dnevno troši 500 kalorija manje u poređenju na prije 50 godina, a to je jednako netrčanju maratona svake sedmice (Eurodiet,2001.).
  • Holandska studija otkrila je da ljudi koji žive blizu zelenih površina imaju manje zdravstvenih tegoba i imaju bolje fizičko i mentalno zdravlje nego osobe koje žive u gradskoj sredini (de Vries et al., 2001.).
  • Istraživanje pokazuje recipročan odnos između blizine zelenih površina u urbanim područjima i nivoa stresa (Grahn and Stigsdotter, 2003.).
  • Zatvorenici u Michiganu čije su ćelije imale pogled na polja i drveće imali su za 24% manje posjeta ljekaru od zatvorenika čije su ćelije gledale na zatvorsko dvorište (Moore, 1981.).

Izvor: Mind,  http://www.mind.org.uk

Pročitajte još:

  
 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava