English language
Savjeti i novosti o zdravljuVakcinacijaMehanizam djelovanja vakcina    
 
Vakcinacija-imunizacija Minimize

Mehanizam djelovanja vakcina/cjepiva

doc. dr. sc. Lutvo Sporišević, spec. pedijatar
dr Anes Jogunčić
Esma Zlatar, prof.


24.3.2017.

Imunološki sistem je odbrambeni sistem koji omogućava uredno zdravstveno stanje ljudskog organizama sprječavajući ispoljavanje štetnih učinaka mikroorganizama (bakterije, virusi, gljivice i paraziti) i njihovih produkata (toksini), s kojima je organizam u svakodnevnom kontaktu. Imunološki sistem se može razdijeliti na: nespecifični (prirođeni) i specifični (stečeni), odnosno prema prirodi imunološkog odgovora na: stanični imunitet (sumarno govoreći čine T-limfociti) i humoralni imunitet (sumarno govoreći čine antitijela koja stvaraju B- limfociti). Nespecifični imunitet – prisutan je neovisno o kontaktu ljudskog organizma s štetnim mikroorganizmima (antigeni), čine− koža, sluznice, monocitno-makrofagni sistem, sistem komplementa i lizozim. Specifični imunitet nastaje nakon kontakta ljudskog organizma s antigenima, a potrebni su dani, sedmice ili mjeseci da nastane. B-limfociti odnosno antitijela i T-limfociti su odgovorni za efikasno djelovanje specifičnog imuniteta. Specifični imunitet može biti stečen prirodno – aktivno (tokom preboljele zarazne bolesti u organizmu ostaju antitijela) i pasivno (prijenos antijela s majke na plod putem placente ili s majke na dijete dojenjem) i umjetno stečen – aktivno (postiže se vakcinacijom/cijepljenjem) i pasivno (davanje gotovih antitijela− specifičnih hiperimunih imunoglobulina, npr. kod tetanusa, hepatitisa B, RSV-a ... ).

Vakcine su strogo kontrolirani biološki pripravci, tj. sadrže bakterije ili viruse odnosno njihove dijelove ili toksine – ali im je uništena patološka sposobnost da uzrokuju bolest a omogućeno im je da potiču odbrambeni imunološki odgovor. Prvi kontakt organizma s odgovarajućim antigenom (prirodna infekcija ili vakcinacija) inicira primarni imunološki odgovor, dok ponovni kontakt s istim antigenom dovodi do sekundarnog imunološkog odgovora, koji brže i intenzivnije uništava antigene postižući dugotrajniju zaštitu na odgovarajuće antigene. Davanjem nekoliko doza iste vakcine/cjepiva (primovakcinacija) odnosno docjepljivanje (revakcinacija) nakon nekoliko mjeseci ili godina omogućava se sekundarni imunološki odgovor ili novi sekundarni imunološki odgovor u smislu podizanja koncentracije zaštitnih antitijela i memorijskih stanica s ciljem postizanja što duže ili trajnije zaštite djece od zarazne bolesti protiv koje se provodi vakcinacija.

Imunitet na određenu zaraznu bolest stiče se prirodnom infekcijom ili vakcinacijom – osoba koja prima vakcinu ne podliježe bolesti i posljedičnim po život opasnim komplikacijama. Osim toga, veoma nizak ili zanemarljiv rizik od neželjenih reakcija nakon vakcinacije značajno nadvladava rizik od komplikacija koje može uvjetovati prirodna infekcija.

Ako je većina populacije vakcinisana protiv zarazne bolesti („imunitet zajednice“ ili herd immunity) postoji mala vjerovatnost za pojavu bolesti, a ovakvim nadzorom zarazne bolesti na određeni način zaštićeni su i pojedinci koji se iz određenih razloga ne mogu vakcinisati, kao novorođenčad , trudnice i osobe s poremećajem imuniteta.

Literatura

•  Richter D. Cijepljenje (aktivna imunizacija). U: Mardešić D, ur. Pedijatrija. Osmo, prerađeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Školska knjiga; 2016. str. 553-557.
• World Health Organization. Global on Surveillance of Adverse Events Following Immunization. 2014. Dostupno na: http://www.who.int/vaccine_safety/publications/Global_Manual_revised_12102015.pdf?ua=1) (ažurirano mart 2016; pristupljeno 10.3.2017.).
• Centers for Disease Control and Prevention. Epidemiology and prevention of vaccine-preventable diseases. Principles of vaccination. Novembra 2016. Dostupno na: https://www.cdc.gov/vaccines/pubs/pinkbook/prinvac.html (ažurirano decembra 2016; pristupljeno 10.3.2017.).

 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava