English language
Savjeti i novosti o zdravljuZdravlje porodiceBjesnilo    
 
Zdravlje porodice Minimize

Bjesnilo

Bjesnilo je opasna bolest koju uzrokuje virus. Svake godine, ova bolest ubije više od 50 000 ljudi i milione životinja širom svijeta.

Bjesnilo posebno predstavlja veliki problem u Aziji, Africi i Centralnoj i Južnoj Americi.

Ko može oboljeti od bjesnila?
 
Od bjesnila mogu oboljeti svi sisari. Rakuni, tvorovi, lisice, šišmiši, psi i mačke, kao i stoka i ljudi najčešće obolijevaju od bjesnila. Životinje koje nisu sisari, poput ptica, zmija i riba, ne mogu dobiti bjesnilo.

Bjesnilo uzrokuje virus. Životinja se zarazi ovim virusom putem pljuvačke, najčešće tokom ujeda od strane već zaražene životinje. Bjesnilo se ne prenosi putem krvi.

pas

Kako se može prepoznati da li neka životinja ima bjesnilo?

Životinje zaražene bjesnilom ponašaju se drugačije u poređenju na zdrave životinje. Zaražene divlje životinje mogu se kretati sporo ili se ponašati kao da su pitome. S druge strane, životinja koja je inače pitoma može iznenada skočiti i pokušati ugristi.

Neki od znakova bjesnila kod životinja su:

  • promjene u ponašanju životinje
  • opća slabost
  • problemi sa gutanjem
  • povećana proizvodnja sline
  • agresivnost
  • otežano kretanje ili paraliza

U ranoj fazi bjesnila, životinje najčešće nemaju nikakve simptome iako su zarazne. Period inkubacije kod bjesnila obično traje između 1-3 mjeseca, iako može potrajati i po nekoliko godina. U trenutku kada virus dođe do mozga ili kičmene moždine, počinju se javljati simptomi bolesti.

Da li je moguće spriječiti bjesnilo?
 
Da, bjesnilo se može spriječiti administriranjem vakcine protiv bjesnila i detaljnim čišćenjem rane. Ako vas ugrize životinja koja možda boluje od bjesnila, odmah očistite ranu vodom i sapunom i obratite se ljekaru.
lisica
Kako spriječiti bjesnilo?
  • Važno je vakcinisati pse, mačke, lasice i tvorove protiv bjesnila
  • Uvijek nadzirite svoje ljubimce i držite psa na lancu kada se krećete u područjima gdje su prisutne divlje životinje
  • Nemojte dirati divlje životinje. Ako vidite divlju životinju ili psa lutalicu, pogotovo ako se ta životinja ponaša čudno, pozovite službu nadležnu za kontrolu životinja
  • Ako vas ujede neka životinja, ranu perite sapunom i vodom najmanje 5 minuta. Obavezno se obratite ljekaru da provjerite da li je neophodno da dobijete vakcinu.
  • Razmotrite mogućnost sterilizacije vaših kućnih ljubimaca-sisara. Takve životinje rjeđe napuštaju dom i postaju lutalice, te nisu u stanju izroditi još životinja lutalica.
Bjesnilo kod ljudi

Kod ljudi, znakovi i simptomi bolesti pojavljuju se 30-90 dana nakon ugriza. Nakon što se simptomi razviju kod čovjeka, smrt je gotovo neizbježna. Zbog toga je veoma bitno obratiti se ljekaru odmah nakon životinjskog ujeda.

Rani simptomi bjesnila uključuju povećanu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bol u grlu i osjećaj umora. Nakon što virus dođe do mozga, osoba se može početi ponašati nervozno, zbunjeno i uznemireno. Drugi simptomi bjesnila kod ljudi uključuju:

  • bol na mjestu ugriza
  • halucinacije
  • hidrofobija ("strah od vode" zbog grčenja grla)
  • paraliza

Kako se bolest pogoršava, osoba pada u komu i umire. Od pojave simtoma kod životinja ili ljudi, smrt obično nastupa u roku od 10 dana.

Vakcinacija se provodi administriranjem serije od 6 vakcina tokom 30 dana. Jedna vakcina daje se u područje oko ujeda, a ostatak se daje u ruku. Ponekad je potrebna dodatna vakcina tokom prvog dana da bi bilo obuhvaćeno cijelo područje oko mjesta ujeda.

Danas, mnoge zemlje imuniziraju divlje životinje da bi spriječili širenje bjesnila. Imunizacija se obavlja stavljanjem oralne vakcine u specijalne mamce. Mamci se zatim postavljaju u područja gdje su prisutne divlje životinje, koje, nakon što ih pojedu, postaju imune na bjesnilo. Ovaj metod pokazao se djelotvornim i u Evropi i Kanadi.   

Smisao ovih programa oralne imunizacije jeste da ako se dovoljno životinja imunizira protiv bjesnila, one će napraviti prirodnu barijeru, jer će braniti vlastiti teritorij od životinja koje su zaražene. Na taj način moguće je zaustaviti ili barem umanjiti širenje ove bolesti.

 rakun koji jede mamac sa vakcinom protiv bjesnila

 IZVOR: Centres for DIsease Control and Prevention, oktobar 2009., http://www.cdc.gov/rabies

Pročitajte još:

  
 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava