English language
Savjeti i novosti o zdravljuZdravlje porodiceFibromijalgija    
 
Zdravlje porodice Minimize

Fibromijalgija

žena-umor

Šta je fibromijalgija?

Fibromijalgija je poremećaj koji uzrokuje bolove u mišićima i umor. Osobe koje boluju od fibromijalgije obično imaju “osjetljive tačke” na tijelu. Osjetljive tačke su specifična mjesta na vratu, ramenima, leđima, kukovima, rukama i nogama. Pritisak na osjetljivu tačku uzrokuje javljanje boli. 

Riječ “fibromijalgija” potiče od latinske riječi za fibrozno tkivo (fibro) i grčkih riječi za mišiće (myo) i bol (algia).

Iako se fibromijalgija često smatra stanjem povezanim sa artritisom, ona nije istinski oblik artritisa (oboljenja zglobova) jer ne uzrokuje upalu ili oštećivanje zglobova, mišića ili drugih tkiva. Međutim, poput artritisa, fibromijalgija može uzrokovati značajnu bol i umor, te može znatno otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti za oboljelu osobu. Također, poput artritisa, fibromijalgija se smatra reumatskim oboljenjem, medicinskim stanjem koje utiče na zglobove i/ili mehka tkiva i uzrokuje hroničnu bol.

Osobe sa fibromijalgijom mogu imati i druge simptome poput:

  • Poteškoća sa spavanjem
  • Jutarnje ukočenosti
  • Glavobolja
  • Bolnih menstruacija
  • Bockanja ili utrnulosti u rukama i stopalima
  • Problema sa razmišljanjem i memorijom (poznato kao “fibro fog”).
  • Sindroma iritabilnog crijeva
  • Sindroma nemirnih nogu
  • Osjetljivosti na temperaturu
  • Osjetljivosti na glasne zvukove ili jaku svjetlost
Šta uzrokuje fibromijalgiju?

Uzroci fibromijalgije su nepoznati. Postoji mogućnost da su uključeni mnogi faktori. Fibromijalgija je dovedena u vezu sa:

  • Stresnim ili traumatičnim događajima, kao što su saobraćajne nesreće
  • Ponavljajućim povredama
  • Određenim oboljenjima
Fibromijalgija se, također, može pojaviti sama od sebe.

Mnogi naučnici istražuju i druge mogućnosti, uključujući probleme sa tim kako centralni nervni sistem (mozak i kičmena moždina) registruje i prenosi bol. Drugi, pak, smatraju da je određeni gen ili više njih uključen u pojavu fibromijalgije. Geni mogu uzrokovati da oboljela osoba reaguje intenzivnije na određene poticaje u odnosu na zdrave ljude.

Fibromijalgija je prije sindrom nego oboljenje. Sindrom je skup znakova, simptoma i medicinskih problema koji se javljaju zajedno, ali nisu vezani za jedan specifični, prepoznatljivi uzrok.                  

Koga sve pogađa fibromijalgija?

Naučnici procjenjuju da fibromijalgija pogađa 5 miliona Amerikanaca starijih od 18 godina. Između 80 i 90% osoba kod kojih je dijagnosticirana fibromijalgija su žene, međutim, oboljenje se može javiti i kod muškaraca i djece. Kod većine ljudi, fibromijalgija se dijagnosticira u srednjoj životnoj dobi.

Osobe koje pate od određene bolesti na većem su riziku od obolijevanja od fibromijalgije. Ova oboljenje uključuju:

  • Reumatoidni artritis
  • Sistemski eritematozni lupus (obično samo “lupus”)
  • Spinalni artritis (ankilozni spondilitis).

Žene čiji član porodice boluje od fibromijalgije i same su na većem riziku da obole od ovog oboljenja.     

Kako se fibromijalgija dijagnosticira?

Istraživanja pokazuju da se osobe koje pate od fibromijalgije u principu obrate brojnim ljekarima prije nego što se postavi dijagnoza. Jedan od razloga za to je što su bol i umor, glavni simptomi fibromijalgije, ujedno i simptomi mnogih drugih oboljenja. Prema tome, ljekari moraju isključiti druge potencijalne uzroke prije uspostavljanja dijagnoze fibromijalgije. Drugi razlog je taj što trenutno ne postoje laboratorijski testovi na fibromijalgiju – standardni laboratorijski testovi ne uspijevaju otkriti fiziološki uzrok boli. Pošto ne postoji općeprihvaćeni objektivni test na fibromijalgiju, neki doktori, nažalost, mogu proglasiti pacijentovu bol umišljenom, ili mogu reći pacijentu da mu ne mogu pomoći.

Ljekar koji je upoznat sa fibromijalgijom, međutim, može postaviti dijagnozu na osnovu kriterija koje je donio Američki fakultet za reumatologiju (American College of Rheumatology –ACR): anamneza široko raširene boli koja traje više od 3 mjeseca, te postojanje difuzne osjetljivosti. Bol se smatra širokoraširenom kada pogađa sva četiri kvadranta tijela, što znači da se mora osjetiti i na desnoj i na lijevoj strani tijela, kao i iznad i ispod struka. ACR je također identifikovao 18 mjesta na tijelu kao mogućih osjtljivih tačaka. Da bi bila uspostavljena dijagnoza fibromijalgije, kod pacijenta mora postojati 11 ili više osjetljivih tačaka, ali često se kod pacijenata sa fibromijalgijom, naročito muškaraca, ne javlja ovaj stepen osjetljivosti. Osobe sa fibromijalgijom definitivno mogu osjećati bol i na drugim mjestima, međutim, ovih 18 standardnih tačaka na tijelu su kriteriji koji se koriste za klasifikaciju oboljenja.

 Položaj 9 parova osjetljivih tačaka koje je Američki fakultet za reumatologiju u 1990. godini utvrdio kao kriterij za fibromijalgiju.                         
Na vrh

Kako se fibromijalgija liječi?

Fibromijalgiju nije lahko liječiti. Važno je pronaći ljekara koji je upoznat sa poremećajem i mogućnostima liječenja. Mnogi porodični ljekari, internisti i reumatolozi mogu liječiti fibromijalgiju. Reumatolozi su ljekari čija specijalizacija uključučju artritis i druga oboljenja koja pogađaju zglobove i mehka tkiva.

Za tretiranje fibromijalgije obično je potreban timski pristup. Tim može uključivati doktora, fizikalnog tarapeuta i druge zdravstvene radnike. Klinika za bol ili reumatologiju može biti dobro mjesto za osiguravanje tretmana.

Samo tri lijeka, generičkih naziva duloksetin, milnacipran i pregabalin odobreni su od strane američke Uprave za hranu i lijekove (U.S. Food and Drug Administration (FDA)) za liječenje fibromijalgije. Prva dva koriste se liječenje depresije, a posljednji za tretiranje neuropatske boli (hronične boli koju uzrokuje oštećivanje nervnog sistema).

Ispod slijede neke od najčešćih kategorija lijekova koji se koriste za tretman fibromijalgije.

Analgetici

Analgetici su lijekovi protiv bolova. Oni se kreću od acetaminofena koji se može kupiti bez recepta, pa do propisanih lijekova poput tramadola, ili čak snažnijih narkotičkih pripravaka. Kada su u pitanju osobe sa fibromijalgijom, narkotički lijekovi propisuju se za teške bolove u mišićima. Međutim, ne postoje čvrsti dokazi da za većinu osoba narkotički preparati uspješno umanjuju hroničnu bol koja prati fibromijalgiju, a i mnogi ljekari kolebaju se oko dugoročnog propisivanja ovih lijekova zbog opasnosti da pacijent postane fizički ili psihološki ovisan o njima.

Nesteroidni protivupalni lijekovi

Kao što im i ime govori, ovi lijekovi, uključujući aspirin, ibuprofen i naproksen sodijum, koriste se za tretiranje upale. Iako upala nije simptom fibromijalgije, ovi lijekovi istovremeno umanjuju bol. Oni djeluju tako što blokiraju supstance u tijelu koje se zovu prostagladini, a koji igraju ulogu u nastajanju boli i upale. Ovi lijekovi, od kojih se neki mogu nabaviti bez recepta, mogu olakšati bolove u mišićima. Oni, također, mogu umanjiti menstrualne bolove i glavobolje koje su često karakteristika fibromijalgije.

Antidepresivi

Vjerovatno jedni od najkorisnijih lijekova za fibromijalgiju su nekoliko njih iz grupe antidepresiva. Ovi lijekovi djeluju jednako dobro kod pacijenata sa i bez depresije, jer antidepresivi povećavaju nivo određenih jedinjenja u mozgu (uključujući serotonin i norepinefrin) koji su povezani ne samo sa depresijom, već i sa boli i umorom. Povećavanje nivoa ovih spojeva može umanjiti bol kod osoba sa fibromijalgijom. Ljekari propisuju nekoliko vrsta antidepresiva pacijentima sa fibromijalgijom, a koji su opisani ispod.

  • Triciklički antidepresivi. Kada se uzimaju pred spavanje u dozama manjim od onih za liječenje depresije, triciklički antidepresivi mogu pomoći ostvarivanju osvježavajućeg sna kod osoba sa fibromijalgijom. Oni također mogu opustiti bolne mišiće i povećati uticaj prirodnih supstanci tijela za smanjivanje boli koje se zovu endorfini. Neki od tricikličkih antidepresiva uključuju: amitriptilin hidrohlorid (amitriptyline hydrochloride), ciklobenzaprin (cyclobenzaprine), doksepin (doxepin) i nortriptilin (nortriptyline). I za amitriptilin i za ciklobenzaprin dokazana je djelotvornost u tretiranju fibromijalgije.
  • Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (selective serotonin reuptake inhibitors - SSRI). Ako liječenje tricikličnim antidepresivima ne bude uspješno, ljekari ponekad propisuju noviji tip antidepresiva pod nazivom “selektivni inhibitor pohrane serotonina”, i to u dozama manjih od onih koje se daju za liječenje depresije. Unaprijeđivanjem otpuštanja serotonina, ovi lijekovi mogu umanjiti umor i neke druge simptome koji su povezani sa fibromijalgijom. Grupa SSRI-a uključuje: fluoksetin, paroksetin i sertralin. Čini se da noviji SSRI poput citaloprama ili escitaloprama ne djeluju tako dobro protiv boli poput starijih SSRI-a. SSRI antidepresivi mogu se propisati zajedno sa tricikličnim antidepresivima: studije su pokazale da ova kombinacija lijekova bolje umanjuje simptome fibromijalgije kod pacijenata nego njihova zasebna upotreba.  
  • Inhibitori mješovite ponovne pohrane  (mixed reuptake inhibitors). Neki od novijih antidepresiva povećavaju nivoe i serotonina i norepinefrina i stoga se nazivaju inhibitori mješovite ponovne pohrane. Primjeri takvih lijekova uključuju venlafaksin, duloksetin i milnacipran HCI (Savella). Općenito, ovi lijekovi bolje umanjuju bol jer povećavaju i nivoe norepinefrina, koji vjerovatno igra još veću ulogu u prenosu boli nego serotonin.
Benzodijazepini

Benzodijazepini mogu ponekad pomoći osobama sa fibromijalgijom tako što opuštaju napete, bolne mišiće i stabiliziraju neuredne moždane talase koji mogu poremetiti duboki san.

Benzodijazepini mogu, također, umanjiti simptome sindroma nemirnih nogu, neurološkog poremećaja koji je češći kod osoba sa fibromijalgijom. Ovaj poremećaj karakteriziraju neugodni osjećaji u nogama i poriv za pomijeranjem nogu koji nije moguće kontrolirati, pogotovo tokom odmaranja, a kojim se teže otkloniti te neprijatne senzacije. Ljekari obično propisuju benzodijazepine samo osobama kod kojih se drugi lijekovi nisu pokazali djelotvornim i to zbog potencijalnog stvaranja ovisnosti. Benzodijazepini uključuju klonazepam i dijazepam (valium).

Komplementarne i alternativne terapije

Kada su u pitanju komplementarne i alternativne terapije za liječenje fibromijalgije, zasad još ne postoje naučni dokazi o njihovoj djelotvornosti, a sami pacijenti ističu njihovu varirajuću uspješnost. Alternativne terapije uključuju: masažu, pokretne terapije (Pilates i Feldenkrais metoda), kiropraktičarske terapije, akupunkturu i različite biljne i druge dodatke prehrani za tretiranje različitih simptoma fibromijalgije.

Šta mogu uraditi da se bolje osjećam?

Postoji mnogo stvari koje možete uraditi, kao što su:
  • Redovno uzimanje propisanih lijekova
  • Osiguravanje dovoljne količine kvalitetnog sna
  • Vježbanje: Istraživanja uporno pokazuju da je redovno vježbanje jedan od najdjelotvornijih oblika liječenja fibromijalgije. Osobe koje osjećaju preveliku bol ili umor trebaju početi sa šetnjama i blažim oblicima vježbe, a zatim postepeno povećavati njen intenzitet.
  • Kvalitetna ishrana: Iako se neke osobe sa fibromijalgijom osjećaju bolje kada jedu ili izbjegavaju određenu hranu, još nije dokazan uticaj specifične ishrane na fibromijalgiju. Naravno, važno je imati zdravu, uravnoteženu prehranu. Ne samo da će vam pravilna ishrana podariti više energije i osigurati da se općenito osjećate bolje, već će vam pomoći i da izbjegnete druge zdravstvene probleme. 
  • Promjene na radnom mjestu ako su neophodne: Većina osoba sa fibromijalgijom nastavlja raditi, međutim, te osobe često moraju napraviti velike promjene poput skraćivanja radnog vremena, preuzimanja manje opterećujućeg posla ili prilagođavanja trenutnog posla (promjena radne stolice ili izmjene načina podizanja i prenošenja teških predmeta).
Savjeti za dobar san
  • Održavajte redovne navike po pitanju spavanja. Idite na počinak u okvirno isto vrijeme i ustajte izjutra u isto vrijeme, i to svaki dan – čak i tokom vikenda i praznika.
  • Izbjegavajte kafein i alkohol u kasno poslijepodne i tokom večeri. Ako ih konzumirate prije spavanja, kafein u kafi, gaziranim sokovima, čokoladi ili nekim lijekovima može otežati padanje u san i onemogućiti kvalitetno spavanje.
  • Odredite odgovarajuće vrijeme za vježbanje. Redovna vježba tokom dana može poboljšati san tokom noći. Međutim, nemojte vježbati najmanje 3 sata prije odlaska na spavanje, jer vježba može biti stimulirajuća i razbuđujuća.
  • Izbjegavajte spavanje tokom dana. Spavanje tokom popodneva može poremetiti noćni san. Ako baš smatrate da ne možete nastaviti bez malo sna, podesite alarm da vas probudi nakon 1 sata. Nakon što se alarm javi, odmah ustanite i počnite se kretati.
  • Rezervišite krevet samo za spavanje. Gledanje televizije kasno navečer, čitanje napetog romana ili rad na kompjuteru u krevetu može otežati padanje u san.
  • Neka vam spavaća soba bude zatamnjena, tiha i prohladna.
  • Izbjegavajte uzimanje mnogo tečnosti i konzumiranje ljutih jela prije odlaska u krevet. Žgaravica i ustajanje radi odlaska u toalet neće pripomoći okrepljujućem snu.
  • Lagano se opuštajte prije odlaska na spavanje. Izbjegavajte raditi do pred samo spavanje. Umjesto toga, upustite se u relaksirajuće aktivnosti poput slušanja lagane muzike ili uživanja u kupki, što će vas pripremiti za počinak (topla kupka, također, može opustiti bolne mišiće).                        

Koja istraživanja se sprovode o fibromijalgiji?

Naučnici istražuju:
  • Zašto su osobe sa fibromijalgijom osjetljivije na bol
  • Lijekove i psihološke tretmane za tretiranje fibromijalgije
  • Da li gen ili skup gena uzrokuju predispoziciju kod ljudi na ovu bolest
  • Korištenje metoda snimanja, poput magnetne rezonance, u cilju boljeg razumijevanja fibromijalgije
  • Vezu upalnih procesa u tijelu i fibromijalgije
  • Terapije koje ne uključuju lijekove, a imaju za cilj umanjivanje boli (potencijalna terapija u ovoj grupi uključuje transkranijsku magnetnu stimulaciju (TMS) i stimulaciju vagusnog živca. Najnovije studije pokazuju da TMS ne samo da umanjuje simptome depresije kod depresivnih pacijenta, već da je djelotvorna i u smanjivanju boli. Naučnici žele utvrditi da li je moguće koristiti ovu terapiju kod pacijenata sa fibromijalgijom.                                                                                                            
Na vrh

Da li se fibromijalgija pogoršava kako vrijeme prolazi?

Fibromijalgija je hronično oboljenje, što znači da traje dugo – moguće i čitav život. Međutim, ohrabrujuće je to što fibromijalgija nije progresivna (napredujuća) bolest. Ona nikada nije fatalna i ne uzrokuje oštećenja zglobova, mišića ili unutrašnjih organa. Kod mnogih osoba, s vremenom, fibromijalgija postaje podnošljivija.

IZVOR: National Institutes of Health, oktobar 2009., http://www.niams.nih.gov/Health_Info/Fibromyalgia/default.asp

Pročitajte još:

  
 

 Pronađite nas:


 MAPA DOMOVA
ZDRAVLJA
 
 
 Spisak knjiga u biblioteci
 


 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2014. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava