English language
Savjeti i novosti o zdravljuZdravlje porodiceH1N1-podaci od WHO-a    
 
Zdravlje porodice Minimize

Nova gripa A (H1N1)

Šta je nova gripa A (H1N1)?

To je virus nove gripa A (H1N1) koji ranije nije kružio među ljudima. Ovaj virus nije povezan sa ranijim ili aktuelnim virusom sezonske gripe kod ljudi.

Kako se ljudi mogu zaraziti ovim virusom?

Virus se prenosi od osobe do osobe, i to na jednostavan način kao i normalna sezonska gripa: izlaganjem inficiranim kapljicama koje iskašlje ili iskiše oboljela osoba (putem udisanja ili kontaminiranjem ruku i površina).

Da bi se spriječilo širenje, osobe koje su bolesne trebaju pokriti usta i nos kada kašlju ili kišu, ostati kući kada se osjećaju bolesno, redovno prati ruke i držati se, koliko god je to moguće, na udaljenosti od zdravih ljudi.

Ne postoje zabilježeni slučajevi zaraze putem kontakta sa svinjama ili drugim životinjama.

Mjesto nastanka virusa je nepoznato.

Koji su znakovi i simptomi zaraze?

Znakovi zaraze virusom gripe A (H1N1) su poput znakova obične gripe, uključujući temperaturu, kašalj, bol u mišićima i zglobovima, bol u grlu i hunjavicu, a ponekad i povraćanje i proljev.

Zašto toliko brinemo kada je u pitanju ova gripa kad svake godine stotine hiljada ljudi umru od sezonske gripe?

Sezonska gripa javlja se svake godine i virusi se svake godine mijenjaju–međutim, mnogi ljudi imaju određen vid imuniteta na virus koji kruži, što pomaže da se ograniči broj slučajeva zaraze. Neke države, također, vakcinišu stanovništvo protiv sezonske gripe u cilju umanjivanja broja oboljelih i broja smrtnih slučajeva.

Međutim, virus gripe A (H1N1) je novi virus i na njega većina ljudi nije otporna. Zbog toga ovaj virus može uzrokovati više infekcija nego što je to slučaj sa virusom sezonske gripe. WHO djeluje zajedno sa proizvođačima na ubrzavanju razvoja sigurne i djelotvorne vakcine, međutim, potrebno je da prođe nekoliko mjeseci prije nego što vakcina bude svugdje dostupna.

Čini se da je nova gripa A (H1N1) zarazna u istoj mjeri kao i sezonska gripa, te da se širi posebno brzo među mlađom populacijom (od 10 do 45 godina života). Intenzitet bolesti varira od veoma blagih simptoma to teškog oboljenja koje može rezultirati smrću. Većina osoba koje se zaraze ovim virusom iskuse blaži oblik bolesti i oporave se bez korištenja antiviralnih lijekova ili medicinske pomoći. Kada su u pitanju ozbiljni slučajevi, više od pola hospitaliziranih osoba imalo je neki temeljni zdravstveni problem ili slab imuni sistem.

Većina oboljelih iskusi blage simptome i oporavi se kod kuće. Kada osoba treba zatražiti medicinsku pomoć?

Osoba treba potražiti medicinsku pomoć ako iskusi nedostatak zraka ili poteškoće sa disanjem, ili ako temperatura potraje duže od 3 dana. Roditelji koji imaju malo dijete koje je bolesno trebaju se obratiti ljekaru ako primijete da dijete diše ubrzano ili sa naporom, ako temperatura potraje duže ili dijete dobije napad (konvulzije).

Njega u kući – odmaranje, uzimanje dovoljno tečnosti i korištenje odgovarajućeg lijeka protiv bolova – sasvim je dovoljna za oporavak u većini slučajeva. (Mala djeca i mlađe odrasle osobe ne trebaju uzimati aspirin zbog rizika od Reyevog sindroma.)

INFORMACIJE ZA MEDICINSKE STRUČNJAKE:

Kliničke karakteristike teških slučajeva pandemijske gripe

Na trodnevnom sastanku koji je organizirao WHO u zdravstvenoj organizaciji Pan American Health Organization u Vašingtonu od 14. do 16. oktobra 2009. godine, 100 naučnika i zdravstvenih radnika iz cijelog svijeta prezentirali su svoja iskustva kada je u pitanju nova gripa A, te je potvrđeno da je ogromna većina osoba širom svijeta koje su zaražene novim H1N1 virusom imala simptome nekompliciranog oboljenja sličnog gripi, sa punim oporavkom u periodu od jedne sedmice, čak i bez medicinskog tretmana.

Potreba za intenzivnom njegom

Međutim, fokus pažnje medicinskih stručnjaka sada je prebačen na utvrđivanje kliničkih smjernica za liječenje male podgrupe pacijenata kod kojih se brzo razvija veoma ozbiljna progresivna upala pluća (pneumonia). Kod ovih pacijenata, teška upala pluća često je povezana sa zastojem u radu drugih organa, ili očitim pogoršavanjem već prisutne astme ili hronične opstruktivne bolesti pluća.

Liječenje ovih pacijenata je teško i zahtijevno, te je sasvim jasno da će ustanove hitne pomoći i bolnički odjeli za intenzivnu njegu iskusiti najveći teret njege pacijenata tokom ove pandemije.

Primarna virusna pneumonija je najčešća dijagnoza u teškim slučajevima i čest uzrok smrti. Sekundarne bakterijske infekcije pronađene su u otprilike 30% smrtnih slučajeva. Zastoj disajnih organa i refrakterni šok su dosad bili najčešći uzroci smrti.

Klinička slika razlikuje se od sezonske gripe

Učesnici sastanka koji su vodili teške slučajeve složili su se da se klinička slika teških slučajeva drastično razlikuje od obrasca bolesti koji se može primijetiti tokom epidemije sezonske gripe. Dok je poznato da su osobe sa određenim postojećim zdravstvenim stanjima, uključujući i trudnoću, na većem riziku, veliki broj teških slučajeva desio se kod prethodno zdravih mladih osoba. Kod ovih pacijenata, faktori predispozicije koji su povećali rizik od ozbiljnog obolijevanja zasada nisu sasvim jasni.

U teškim slučajevima, stanje pacijenta općenito se počne pogoršavati oko 3. do 5. dana nakon pojave prvih simptoma. Pogoršavanje stanja pacijenta je ubrzano i kod mnogih pacijenata do zatajenja respiratornih organa dolazi unutar 24 sata, te je neophodno urgentno smiještanje pacijenta na odjel za intenzivnu njegu. Nakon prijema, većini pacijenta neophodna je pomoć aparata za vještačko disanje. Međutim, određeni pacijenti ne odgovaraju dobro na konvencionalni metod olakšavanja disanja, što dodatno komplicira samo liječenje.

Ohrabrujuće je to što su mnogobrojni podaci pokazali da hitar tretman sa antiviralnim lijekovima (oseltamivir ili zanamivir), umanjuje težinu bolesti i povećava vjerovatnoću preživljavanja. Ovi rezultati osnažuju ranije preporuke WHO-a za rano liječenje sa ovim lijekovima pacijenata koji zadovoljavaju kriterije za liječenje, čak i u slučaju nepostojanja pozitivnog testa za potvrđivanje virusa H1N1.

Pored upale pluća koju uzorkuje virus H1N1, pokazalo se da upala pluća koinfekcijom nekom bakterijom također može dovesti do teškog oboljenja sa brzom progresijom. Bakterije česte u ovakvim slučajevima uključuju: Streptococcus pneumoniae i Staphylococcus aureus, uključujući u nekim slučajevima i soj stafilokoka otpornog na meticilin (MRSA). Pošto su ove bakterijske koinfekcije češće nego što je to u početku smatrano, klinički stručnjaci istakli su potrebu da se empirijska antimikrobna terapija razmotri kao rani tretman za pneumoniju koja ima izvor u zajednici (tj. koja nije stečena u bolnici).

Grupe na najvećem riziku

Učesnici skupa složili su se da je rizik od teškog i fatalnog oboljenja najveći u tri grupe: trudnice (posebno u trećem tromjesečju trudnoće), djeca mlađa od 2 godine, i osobe sa hroničnim oboljenjem pluća, uključujući astmu. Neurološki poremećaji mogu povećati rizik od teškog obolijevanja kod djece.

Činjenice prezentirane tokom sastanka dodatno pokazuju da su siromašnije populacije, pogotovo manjinske grupe, disproporcionalno više zahvaćene težim oblicima oboljenja. Iako razlozi za ovaj povećan rizik nisu u potpunosti jasni, stručnjaci smatraju da razlog mogu biti dodatna oboljenja koja su česta u ovoj populaciji, poput dijabetesa i astme, kao i nepostojanje adekvatnog pristupa zdravstvenoj zaštiti.

Iako tačna uloga gojaznosti nije trenutno jasna, gojaznost, a posebno morbidna gojaznost, prisutne su u velikoj mjeri kod teških i fatalnih slučajeva. Gojaznost nije prepoznata kao faktor rizika u ranijim pandemijama ili epidemijama sezonske gripe.

IZVOR: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), novembar 2009., www.who.int
  
 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava