English language
Savjeti i novosti o zdravljuZdravlje porodiceHronična opstruktivna bolest pluća    
 
Zdravlje porodice Minimize

Hronična opstruktivna bolest pluća - HOBP (COPD)

 

ŠTA JE HOBP?

Hronična opstruktivna bolest pluća – HOBP (chronic obstructive pulmonary disease - COPD) je ozbiljna bolest pluća koja otežava disanje. Ova bolest, koja je također poznata pod drugim nazivima poput emfizem ili hronični bronhitis, danas je 4. vodeći uzrok smrti u Sjedinjenim Američkim Državama, a pored toga, uzrokuje i dugotrajnu onesposobljenost.

Broj osoba sa HOBP-om je u porastu – kod više od 12 miliona osoba u SAD-u danas je dijagnosticirano ovo oboljenje, a procjenjuje se da dodatnih 12 miliona imaju ovu bolest a da toga nisu svjesni.

Ako vi ili neko koga poznajete ima simptome hroničnog kašlja, nedostatka daha ili zvuka piskanja prilikom disanja, potrebno je da posjetite ljekara radi jednostavnog testa disanja. Preduzimanjem određenih koraka odmah i savjetovanjem sa ljekarom u vezi opcija liječenja, možete početi bolje disati i uživati u aktivnijem životu.

Kod osoba sa HOBP-om, zračni putevi – cjevčice putem kojim zrak ulazi i izlazi iz pluća –djelomično su začepljeni, što otežava kretanje zraka kroz njih.

Kada je HOBP oboljenje ozbiljno, nedostatak daha i drugi simptomi HOBP-a mogu otežati izvršavanje najosnovnijih zadataka, poput laganih kućnih poslova, šetnje, pa čak i kupanja i oblačenja.

 

 
Kako HOBP utječe na disanje?

Zračni putevi su cjevčice koje prenose zrak u i iz pluća kroz nos i usta. Zdravi zračni putevi i zračne kesice u plućima su elastični – nakon što se prošire ili napune zrakom, oni se vraćaju u prvobitni oblik. Ovaj kvalitet elastičnosti pomaže da se zadrži normalna struktura pluća i da zrak brzo ulazi i izlazi iz pluća. 

Kod osoba sa hroničnom opstruktivnom bolesti pluća, zračne kesice se više ne vraćaju u prvobitni oblik. Zračni putevi, također, mogu postati otečeni i deblji nego što je to normalno, te se može povećati proizvodnja sekreta (ispljuvka). Savitljivi zračni putevi su blokirani ili začepljeni, što dodatno otežava izlazak zraka iz pluća.

Na početak

SIMPTOMI HOBP-a

Mnoge osobe sa HOBP-om izbjegavaju aktivnosti u kojima su ranije uživali jer veoma brzo osjete nedostatak daha. Simptomi hronične opstruktivne bolesti pluća uključuju:  

  • Konstantno kašljanje, ponekad nazvano “kašalj pušača”
  • Gubitak daha tokom aktivnosti u kojima je osoba ranije bez napora učestvovala
  • Pretjerana proizvodnja sekreta
  • Osjećaj nemogućnosti disanja (pritisak u grudima)
  • Nemogućnost dubokog udisanja
  • Zvuk pištanja tokom disanja

Ovi simptomi često se pojavljuju godinama prije nego što dođe do smanjivanja kapaciteta rada pluća (količine zraka koja se udiše i izdiše iz pluća). Međutim, ne mora značiti da svaka osoba koja iskusi ove simptome ima HOBP, a isto tako, ne mora svaka osoba koja ima HOBP imati ove simptome.

Kada su u pitanju teži slučajevi HOBP-a, nedostatak daha i drugi simptomi mogu predstavljati problem čak i tokom obavljanja najosnovnijih zadataka, poput laganih kućnih poslova, šetnje, čak i kupanja i oblačenja.

HOBP se razvija postepeno i može se pogoršati kako vrijeme prolazi, stoga obavezno što prije svom ljekaru prijavite bilo kakve simptome koje primijetite, bez obzira koliko vam se činili blagim.

Ako imate HOBP, moguće je da ćete često obolijevati od prehlade i gripe. Ako ste oboljeli od težeg oblika HOBP-a, moguća je pojava otoka oko zglobova, na nogama ili stopalima; ili prisutnost plavičaste boje usana zbog niskog nivoa kisika u krvi, kao i nedostatak daha.

Koliko će vaši simptomi biti teški zavisi od mjere u kojoj su vam pluća oštećena. Ako nastavite pušiti cigarete, do oštećivanja će doći brže nego ako prestanete pušiti. Kod teških oblika HOBP-a, možete iskusiti i dodatne simptome, poput gubitka tjelesne težine i opadanja mišićne izdržljivosti.

Na početak

KAKO SE DIJAGNOSTICIRA HOBP?

Svaka osoba koja je na riziku od HOBP-a, a ima dugotrajan kašalj sa sekretom ili nedostatak daha, treba se testirati na hroničnu opstruktivnu bolest pluća.

Ljekar može postaviti dijagnozu hronične opstruktivne bolesti pluća na osnovu simptoma kod pacijenta, njegove i porodične anamneze i nalaza testova.

Ljekar može upitati pacijenta da li puši ili je imao/imala kontakt sa nadražnim sredstvima poput zagađenog zraka, hemijskih isparavanja ili prašine. Ako pacijent ima dugotrajan kašalj, ljekar može upitati koliko dugo traje, koliko pacijent kašlje i koju količinu ispljuvka pritom izbacuje. Ljekar se također može raspitati o eventualnoj historiji HOBP-a unutar porodice pacijenta.

Ljekar će koristiti stetoskop da utvrdi da li postoji pištanje tokom disanja ili neki drugi abnormalni zvukovi u prsima.

Osim toga, ljekar može zatražiti jedan ili više testova u cilju dijagnosticiranja HOBP-a.

Testovi plućne funkcije

Testovi plućne funkcije mjere količinu zraka koju osoba može udahnuti i izdahnuti, koliko brzo može izdahnuti zrak, te u kojoj mjeri pluća dostavljaju kisik u krv.

Osnovni test za dijagnosticiranje HOBP-a je spirometrija.

Spirometrija

Tokom ovog bezbolnog pregleda, medicinski tehničar od pacijenta traži da duboko udahne, a zatim izdahne što je moguće snažnije u cijev koja je povezana na mali uređaj, a koji se zove spirometar. Uređaj mjeri količinu zraka koju osoba može izdahnuti i brzinu kojom ga izdiše.

Ljekar može dati pacijentu lijek za otvaranje zračnih puteva, a zatim zatražiti od pacijenta da ponovo puše u cijev. Ljekar, zatim, upoređuje rezultate testa prije i poslije primjene lijeka.

Rezultati testa također mogu pomoći da se utvrdi da li neko drugo zdravstveno stanje, poput astme ili oslabljene srčane funkcije uzrokuje date simptome kod pacijenta.

Drugi testovi

Ljekar može zatražiti i druge testove poput:

  • Rendgenskog snimka pluća ili CT snimka pluća. Ovim testovima nastaju slike struktura unutar grudnog koša, poput srca i pluća. Na slikama se mogu vidjeti eventualni znakovi hronične opstruktivne bolesti pluća, ili pokazati da li neko drugo zdravstveno stanje, poput oslabljenje srčane funkcije, uzrokuje simptome kod pacijenta.
  • Test gasova u arterijskoj krvi. Ovim testom mjeri se nivo kisika u krvi koja se uzima iz arterije. Test može pomoći da se utvrdi koliko je ozbiljno oboljenje HOBP-a i da li je pacijentu neohodna dodatna terapija kisikom.

Na početak

MJERE PREDOSTROŽNOSTI KOD HOBP-a

Postoji mnogo stvari koje osobe na riziku od obolijevanja od HOBP-a mogu učiniti:

Prestati pušiti

Ako pušite, najbolja stvar koju možete uraditi da spriječite dodatno oštećivanja pluća jeste da prestanete s pušenjem. Da biste lakše prestali pušiti, posavjetujte se s ljekarom o pomoćnim preparatima i pretražujte internet za savjete i podršku drugih.

HOBP se najčešće javlja kod osoba iznad 40 godina života i sa historijom pušenja, iako čak 1 od 6 osoba sa HOBP-om nikada nije pušila. Pušenje je najčešći uzrok HOBP-a – pušenje se dovodi u vezu sa čak 9 od 10 smrtnih slučajeva povezanih sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća.  

Izbjegavati izlaganje zagađivačima zraka

Pokušajte se držati podalje od stvari koje mogu iritirati vaša pluća, poput prašine i snažnih isparavanja. Boravite u kući ako je kvalitet zraka vani loš. Također, pokušajte izbjegavati boravak na mjestima gdje može biti duhanskog dima.

Redovno idite na pregled ljekaru

Redovno posjećujte svog ljekara čak i ako se osjećate dobro. Napravite listu vaših disajnih simptoma i uvrstite sve aktivnosti u kojima više ne možete učestvovati zbog nedostatka daha. Prilikom svake posjete ljekaru obavezno ponesite spisak svih lijekova koje koristite.  

Poduzmite mjere predostrožnosti protiv gripe

Pokušajte koliko god je to moguće da izbjegavate mjesta gdje se okuplja puno ljudi tokom sezone gripe. Također bi bilo korisno da svake godine dobijete vakcinu protiv gripe, pošto gripa može uzrokovati ozbiljne probleme kod osoba sa HOBP-om. Osim toga, posavjetujte se sa vašim ljekarom o eventualnom primanju vakcine protiv upale pluća.

Genetski faktori

Kod nekih osoba, HOBP uzrokuje genetsko stanje poznato kao nedostatak alfa-1 antitripsina (AAT deficijencija). Iako veoma mali broj ljudi znaju da imaju AAT deficijenciju, procjenjuje se da je prisutna kod gotovo 100 000 Amerikanaca. Osobe sa AAT deficijencijom mogu oboljeti od hronične opstruktivne bolesti pluća a da nikada nisu pušili niti biti dugoročno izloženi škodnim zagađivačima.

Na početak

KAKO SE LIJEČI HOBP?

Još uvijek nije poznato kako u potpunosti izliječiti HOBP. Međutim, određeni medikamenti i promjene u životnom stilu mogu oboljeloj osobi pomoći da se osjeća bolje, da bude aktivnija i uspori napredovanje bolesti.

Tretman HOBP-a uključuje lijekove, vakcine, pulmonarnu rehabilitaciju, terapiju oksigenom, operaciju i tretiranje eventualnih komplikacija.

Ciljevi liječenja HOBP-a su sljedeći:

  • Olakšavanje simptoma
  • Usporavanje napredovanja bolesti
  • Poboljšanje fizičke kondicije (sposobnosti da osoba ostane aktivna)
  • Spriječavanje i tretiranje komplikacija
  • Poboljšavanje sveukupnog zdravlja
Lijekovi
Bronhodilatori

Bronhodilatori opuštaju mišiće oko zračnih puteva. Tako se zračni putevi spremnije otvaraju i disanje je olakšano.

Zavisno od težine oboljenja, ljekar može propisati kratkotrajne ili dugotrajne bronhodilatore. Kratkotrajni bronhodilator traju između 4 i 6 sati i koriste se samo po potrebi. Drugotrajni bronhodilatori djeluju oko 12 sati ili više i koriste se svakodnevno.

Većina bronhodilatora koristi se uz pomoć spravice koja se zove inhalator. Ovaj sprava omogućava da lijek uđe direktno u pluća. Svi inhalatori se ne koriste na isti način. Posavjetujte se sa vašim ljekarom o tome kako da koristite inhalator na pravi način.

Ako imate blagi oblik HOBP-a, ljekar vam može propisati kratkotrajne bronhodilatore. U tom slučaju, lijek možete koristiti samo kada se pojave simptomi.

Ako imate srednje teški ili teški oblik HOBP-a, ljekar vam može propisati redovni tretman kratkotrajnim ili dugotrajnim bronhodilatorima.

Inhalatorni glukokortikosteroidi

Kod nekih osoba sa srednje teškom ili teškom hroničnom opstruktivnom bolešću pluća koriste se steroidi u obliku za udisanje. Ovi lijekovi umanjuju upalu zračnih puteva (oticanje).

Ljekar može propisati pacijentu steroide za udisanje tokom perioda od 6 sedmica do 3 mjeseca da bi se utvrdilo da li ovi lijekovi mogu pomoći olakšavanju disajnih problema kod oboljele osobe.

Vakcine

S obzirom da gripa može uzrokovati ozbiljne probleme za osobe sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća, potrebno je posavjetovati se sa ljekarom u vezi godišnje vakcine protiv gripe.

Pneumokokna vakcina

Ova vakcina umanjuje rizik od dobijanja pneumokokne upale pluća i njenih komplikacija. Osobe sa HOBP-om na višem su riziku od upale pluća u odnosu na osobe koje nemaju HOBP. Posavjetujte se sa vašim ljekarom o tome da li biste trebali dobiti ovu vakcinu.

Pulmonarna rehabilitacija

Pulmonarna rehabilitacija je medicinski kontrolisani program koji pomaže poboljšavanju zdravlja i općeg blagostanja osoba sa plućnim oboljenjima. Rehabilitacija može uključivati program vježbanja, savjetovanje o držanju oboljenja pod kontrolom i nutricionističko i psihološko savjetovanje. Program ima za cilj da pomogne oboljelim da ostanu aktivniji i sposobni da učestvuju u svakodnevnim aktivnostima.

Tim za rehabilitaciju može uključivati ljekare, medicinske tehničare, fizikalne terapeute, stručnjake za vježbanje i nutricioniste. Ovi zdravstveni stručnjaci djeluju zajedno sa pacijentom u cilju osmišljavanja programa koji odgovara na njegove potrebe. 

Tjelesne vježbe

Vaš ljekar ili pulmonarni terapeut može vas podučiti nekim aktivnostima u cilju osnaživanja mišića ruku i nogu, kao i vježbama disanja u cilju ojačavanja mišića potrebnih za disanje.

Terapija kisikom

Ako imate teški oblik HOBP-a i niske nivoe kisika u krvi, terapija kisikom može vam pomoći da bolje dišete. Tokom ovog tretmana, pacijentu se administrira oksigen putem nazalnih cjevčica ili maske.

Zavisno od intenziteta bolesti, osobi kisik može biti potreban stalno ili samo ponekad. Kod osoba sa teškim oblikom HOBP-a, uzimanje dodatnog kisika tokom većinskog dijela dana može im pomoći da:

  • Izvršavaju obaveze i aktivnosti sa manje simptoma
  • Zaštite srce i druge organe od oštećivanja
  • Spavaju duže tokom noći i budu budniji tokom dana
  • Žive duže

Operacija

U rijetkim slučajevima, operacija može koristiti nekim osobama sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. Operacija je obično posljednji izbor za pacijente sa teškim simptomima koji se nisu poboljšali korištenjem različitih lijekova.

Operacije kod osoba sa HOBP-om, a koje su najčešće povezane sa emfizemom, uključuju bulektomiju i operaciju smanjivanja zapremine pluća. Parcijalna ili kompletna transplantacija pluća može se uraditi kod pacijenata sa veoma teškim oblikom HOBP-a.

Bulektomija

Kada su uništeni zidovi zračnih kesica, nastaju veći zračni prostori koji se zovu bullae. Ovi prostori mogu postati tako veliki da otežavaju disanje. Tokom bulektomije, ljekari otklanjaju jednu ili više veoma velikih bellae-a iz pluća.

Operacija smanjivanja zapremine pluća

Tokom ove operacije, hirurzi otklanjaju oštećeno tkivo iz pluća, što omogućava bolji rad pluća. Kod pažljivo odabranih pacijenata, ova operacija može olakšati disanje i kvalitet života.

Transplantacija pluća

Parcijalna ili kompletna transplantacija pluća može pomoći da se poboljša plućna funkcija i kvalitet života kod osoba sa veoma teškim oblikom HOBP-a. Međutim, ovakve operacije nose sa sobom veliki rizik od komplikacija, koje uključuju infekcije i smrt nakon što tijelo odbaci transplantirano plućno tkivo.

Na početak

KOMPLIKACIJE HOBP-a

Simptomi HOBP-a se obično sporo pogoršavaju tokom vremena. Međutim, ponekad oni mogu naglo postati ozbiljni. Naprimjer, prehlada, gripa ili plućna infekcija mogu uzrokovati naglo pogoršanje simptoma. Oboljela osoba može odjednom veoma teško disati, ili osjetiti stezanje u prsima, pojačano kašljanje, promjene u boji ili količini sekreta koji ispljune, ili dobiti povišenu tjelesnu temperaturu.

Ako se to desi, odmah pozovite svoga ljekara. Ljekar će propisati antibiotike radi liječenja infekcije, kao i druge lijekove, poput bronhodilatora ili glukokortikosteroida radi olakšavanja disanja.

Na početak

KADA TREBAM ZATRAŽITI HITNU MEDICINSKU POMOĆ?

Određeni ozbiljni simptomi zahtijevaju liječenje u bolnici. Uz pomoć člana porodice ili prijatelja trebate zatražiti hitnu medicinsku pomoć u sljedećim slučajevima:

  • Udišete ili pričate s naporom
  • Usne ili nokti postanu vam plavičaste ili sivkaste boje (ovo je znak niskog nivoa kisika u krvi)
  • Osjećate se smeteno (nedovoljna mentalna budnost)
  • Srce vam kuca veoma brzo
  • Simptomi oboljenja pogoršavaju se bez obzira na propisanu terapiju

Budite pripremljeni i imajte priruci sve potrebne podatke, poput spiska lijekova koje uzimate, ime vašeg ljekara i njegove/njene kontaktne podatke, adresu bolnice ili vašeg ljekara, i osobe koje treba kontaktirati u slučaju da vi niste u stanju pričati ili odvesti se u bolnicu.

Na početak

IZVOR: National Institutes of Health, National Heart, Lung and Blood Institute, mart 2010., http://www.nhlbi.nih.gov/health/dci/Diseases/Copd/Copd_KeyPoints.html,  http://www.nhlbi.nih.gov/health/public/lung/copd/breathing-better/treatment-options.htm

  
 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava