English language
Savjeti i novosti o zdravljuZdravlje porodiceNepodnošenje laktoze    
 
Zdravlje porodice Minimize

Nepodnošenje laktoze (netolerancija na laktozu)

Šta je netolerancija na laktozu?

Nepodnošenje laktoze je nemogućnost ili nedovoljna mogućnost da se probavi laktoza, šećer koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Nepodnošenje laktoze uzrokuje nedostatak enzima laktaze, koji proizvode ćelije koje oblažu tanko crijevo. Enzim laktaza razlaže laktozu na dva prostija oblika šećera – glukozu i galaktozu, koji se zatim apsorbiraju u krv.



Nemaju svi ljudi sa nedostatkom laktaze stomačne tegobe, međutim, oni koji imaju takve tegobe vjerovatno ne podnose laktozu. Većina osoba sa netolerancijom na laktozu može podnijeti određenu količinu laktoze u hrani.

Ljudi ponekad miješaju nepodnošenje laktoze sa alergijom na kravlje mlijeko. Alergija na kravlje mlijeko je reakcija tjelesnog imunog sistema na jednu ili više mliječnih bjelančevina i može biti opasna po život kada se konzumira i mala količina mlijeka ili nekog mliječnog proizvoda. Alergija na kravlje mlijeko se najčešće pojavljuje u prvoj godini života, dok se netolerancija na laktozu javlja češće u odrasloj dobi.

[Na početak]

Šta uzrokuje nepodnošenje laktoze?

Uzrok nepodnošenja laktoze najbolje je objasniti opisom kako kod osobe dolazi do nedostatka laktaze.

Primarni nedostatak laktaze razvija se tokom vremena i počinje otprilike nakon 2. godine života kada tijelo počinje proizvoditi manje laktaze. Kod većine djece koja imaju nedostatak laktaze, simptomi nepodnošenja laktoze javljaju se tek u kasnoj adolescenciji ili odrasloj dobi.

Naučnici su identifikovali moguću genetsku vezu sa primarnim nedostatkom laktaze. Ovo otkriće može biti korisno prilikom budućeg razvoja genetskih testova radi utvrđivanja koji ljudi su na riziku od nepodnošenje laktoze.

Sekundarni nedostatak laktaze rezultat je oštećenja tankog crijeva do kojeg dolazi kod teških bolesti popraćenih proljevom, celijakije, Crohnove bolesti ili nakon hemoterapije. Ovaj tip nedostatka laktoze može se javiti u bilo kojem uzrastu, međutim, najčešći je u ranom djetinjstvu.

Ko je na riziku od netolerancije na laktozu?

Nepodnošenje laktoze je često stanje koje se češće javlja kod odraslih osoba, sa većom učestalošću kod starijih odraslih osoba. Određene etničke i rasne populacije sklonije su ovom stanju, uključujući afro-amerikance, latino amerikance, američke indijance i američke azijate. Stanje najrjeđe pogađa osobe sjevernoevropskog porijekla.

Prijevremeno rođene bebe češće pate od nedostatka laktaze pošto se nivoi laktaze ne povećavaju prije trećeg tromjesečja trudnoće.

Koji su simptomi nepodnošenja laktoze?

Osobe sa nepodnošenjem laktoze mogu osjećati nelagodu 30 minuta do 2 sata nakon unošenja mlijeka i mliječnih proizvoda. Simptomi variraju od blagih do teških, zavisno od količine unešene laktoze i količine koju osoba može podnijeti.

Česti simptomi uključuju:
  • bol u stomaku
  • nadutost
  • gasove
  • proljev
  • mučninu

Kako se dijagnosticira netolerancija na laktozu?

Netolerancija na laktozu se teško dijagnosticira samo na osnovu simptoma. Ljudi mogu misliti da ne podnose laktozu zato što imaju stomačne tegobe; međutim, druga stanja, poput sindroma iritabilnog crijeva, mogu uzrokovati slične simptome. Nakon analiziranja medinske historije pacijenta i fizikalnog pregleda, ljekar može prvo preporučiti eliminiranje mlijeka i svih mliječnih proizvoda iz ishrane pacijenta na kratki vremenski period da bi se utvrdilo da li će se simptomi povući. Da bi se prikupile dodatne informacije, potrebno je sprovesti i neke testove.

Sljedeća dva testa najčešće se koriste za mjerenje stepena probavljanja laktoze:

Test daha na hidrogen. Osoba popije napitak sa velikim udjelom laktoze, nakon čega se analizira njegov/njen dah u redovnim intervalima da bi se izmjerila količina hidrogena. U normalnim slučajevima, u dahu se može detektovati samo mala količina hidrogena, međutim, neprovarena laktoza proizvodi velike nivoe hidrogena. Pušenje i neki tipovi hrane i lijekova mogu uticati na tačnost rezultata. O tome se pacijenti trebaju posavjetovati sa svojim ljekarom.

Test kiselosti stolice. Test kiselosti stolice koristi se kod beba i male djece radi mjerenja količine kiseline u stolici. Neprovarena laktoza stvara laktičnu kiselinu i druge masne kiseline koje je moguće otkriti u uzorku stolice. U stolici može također biti prisutna glukoza kao rezultat neprovarene laktoze.

Pošto je nepodnošenje laktoze često kod beba i djece mlađe od 2 godine, zdravstveni stručnjak treba obratiti posebnu pažnju na utvrđivanje uzroka stomačnih tegoba.

Kako se tretira netolerancija na laktozu?

Iako se sposobnost tijela da proizvodi laktazu ne može izmijeniti, simptomi nepodnošenja laktoze mogu se umanjiti izmjenama u ishrani. Većina osoba sa netolerancijom na laktozu može podnijeti određenu količinu laktoze u hrani. Postepeno uvođenje malih količina mlijeka ili mliječnih proizvoda može pomoći nekim osobama da se naviknu na laktozu i da se simptomi umanje. Često, osobe bolje tolerišu mlijeko ili mliječne proizvode kada ih uzimaju tokom obroka.  

Stepen promjene koji je neophodan u ishrani zavisi od toga koliko laktoze osoba može unijeti bez javljanja simptoma. Naprimjer, jedna osoba može iskusiti teške simptome nakon male čaše mlijeka, dok druga može popiti veliku čašu bez pojave simptoma. Druge osobe mogu konzumirati jogurt i tvrde sireve, ali ne i mlijeko i druge mliječne proizvode.

Prehrambene smjernice za Amerikance iz 2005. preporučuju da osobe koje ne podnose laktozu radije odabiru mliječne proizvode sa nižim nivoima laktoze u odnosu na obično mlijeko, poput jogurta i tvrdog sira.

Osobe koje iskuse simtome i nakon promjena u prehrani mogu u apoteci uzeti kapi ili tablete laktaze i koristiti ih prilikom konzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda, što može pomoći da bolje tolerišu ovu vrstu hrane.

Roditelji i njegovatelji djeteta koje ne podnosi laktozu trebaju slijediti plan prehrane koji je preporučio djetetov ljekar ili nutricionista.

[Na početak]

Nepodnošenje laktoze i unos kalcija

Mlijeko i mliječni proizvodi glavni su izvor kalcija i drugih hranljivih materija. Kalcij je neophodan za rast i obnovu kostiju kod ljudi svih godina. Nedovoljan unos kalcija kod djece i odraslih može dovesti do krhkih kostiju i lomova kasnije u životu, tj. stanja koje se zove osteoporoza.

Količina kalcija koja je potrebna osobi za održanje dobrog zdravlja varira u skladu sa godinama. Preporučene količine prikazane su u tabeli 1.

Tabela 1. Preporučeni unos kalcija po starosnim grupama
Starosna grupa

Dnevna količina kalcija, u miligramima (mg)

0–6 mjeseci
210 mg
7–12 mjeseci
270 mg
1–3 godine
500 mg
4–8 godina
800 mg
9–18 godina
1300 mg

19–50 godina

1000 mg

51–70+ godina

1200 mg
Izvor: prilagođeno iz Dietary Reference Intakes, 2004, Institute of Medicine, National Academy of Sciences.
Trudnice i dojilje trebaju između 1000 i 1300 mg kalcija dnevno.

Obezbjeđivanje dovoljne količine kalcija važno je za osobe koje ne podnose laktozu jer je njihov unos mlijeka i mliječnih proizvoda ograničen. Međutim, mnoge druge hrane mogu obezbijediti kalcij i druge hranljive materije koje tijelo treba. Nemliječni proizvodi koji imaju visok sadržaj kalcija uključuju ribu sa mekanim kostima poput lososa i sardina, i tamnozelenog lisnatog povrća poput špinata.

Tabela 2. navodi hranu koja je dobar izvor dijetalnog kalcija.
Tabela 2. Sadržaj kalcija u određenoj hrani
Nemliječni proizvodi
Sadržaj kalcija

Rabarbara, smrznuta, kuhana, 1 šolja

348 mg

Sardine, sa kostima, 85 g

325 mg

Špinat, smrznuti, kuhani, 1 šolja

291 mg

Losos, konzervirani, sa kostima, 85 g

181 mg

Sojino mlijeko, neojačano, 1 šolja

61 mg

Naranča, 1 srednje veličine

52 mg

Brokula, sirova, 1 šolja

41 mg

Pinto grah, kuhan, 1/2 šolje

40 mg

Zelena salata, 1 šolja

20 mg

Tuna, bijela, konzervirana, 85 g

12 mg
Mlijeko i mliječni proizvodi
 

Jogurt, sa aktivnim i živim kulturama, sa malo masti, s dodatkom D vitaminoma, 1 šolja

415 mg
Mlijeko, sa malo masti, s dodatkom D vitamina, 1 šolja
285 mg

Žuti sir, 85 g

224 mg

Mladi sir, 1/2 šolje

87 mg

Sladoled, 1/2 šolje

84 mg

Izvor: prilagođeno od U.S. Department of Agriculture, Agricultural Research Service. 2008. USDA National Nutrient Database for Standard Reference, 21. objava.

Jogurt sa aktivnim i živim bakterijskim kulturama predstavlja dobar izvor kalcija za mnoge osobe koje ne podnose laktozu. Kada ovaj oblik jogurta uđe u crijeva, bakterijske kulture pretvaraju laktozu u laktičnu kiselinu, te se on puno bolje toleriše s obzirom na niži nivo sadržaja laktoze u odnosu na jogurt bez živih kultura. Smrznuti jogurt ne sadrži žive kulture i stoga se teže podnosi.

Kalcijum se apsorbuje i koristi u tijelu samo kada postoje dovoljne količine vitamina D. Neke osobe koje ne podnose laktozu ne dobijaju dovoljno vitamina D. Vitamin D može se dobiti iz hrane poput jaja, jetrice, i mlijeka i jogurta kojim je dodan vitamin D. Redovno izlaganje sunčevoj svjetlosti također pomaže tijelu da prirodno apsorbuje vitamin D. Savjetovanje sa ljekarom ili registrovanim nutricionistom može biti korisno za planiranje izbalansirane prehrane koja pruža odgovarajuću količinu hranljivih materija – uključujući kalcij i vitamin D – a pritom umanjuje stomačne tegobe. Zdravstveni stručnjak može procijeniti da li je potrebno uključiti i određene dodatke prehrani.

Koji drugi proizvodi sadrže laktozu?

Mlijeko i mliječni proizvodi često se dodaju prerađenoj hrani – tj. hrani koja je izmijenjena preradom u cilju produžavanja njenog vijeka trajanja. Osobe koje ne podnose laktozu trebaju pripaziti na mnoge prehrambene proizvode koji mogu sadržati čak i male količine laktoze, poput:

  • hljeba i drugih tijesta
  • palačinaka, keksa i mješavina od kojih se prave
  • prerađenih oblika hrane za doručak poput krofni, smrznutih palačinaka, tostova i dr.
  • prerađenih žitarica za doručak
  • instant pire-krompira, supa i napitaka za doručak
  • čipsova i drugih prerađenih grickalica
  • prerađenog mesa, poput viršli, kobasica, narezaka, salama i dr.
  • margarina
  • preljeva za salatu
  • tečnih i u prahu zamjena za obroke na osnovi mlijeka
  • proteinskih praškova i pločica
  • slatkiša
  • nemliječnih tečnih i u prahu dodataka kafi
  • nemliječnih umućenih preljeva

Provjeravanje sastojaka na naljepnicama na proizvodima korisno je za utvrđivanje eventualnih izvora laktoze u prehrambenim proizvodima. Ako su bilo koja od sljedećih riječi navedene na naljepnici, proizvod sadrži laktozu:

  • mlijeko
  • laktoza
  • sirutka
  • skuta
  • mliječni sporedni proizvodi
  • mlijeko u prahu
  • nemasni suhi mliječni prah

Laktoza se također koristi u nekim lijekovima koji se dobijaju na recept, uključujući kontracepcijske pilule, i lijekovima bez recepta poput proizvoda za tretiranje stomačne kiseline i gasova. Ovi lijekovi najčešće uzrokuju simptome kod osoba sa teškim oblikom nepodnošenja laktoze.

Zapamtite!

  • Netolerancija na laktozu je nemogućnost ili nedovoljna mogućnost probavljanja laktoze, šećera koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima.
  • Netoleranciju na laktozu uzrokuje nedostatak enzima laktaze, kojeg proizvode ćelije tankog crijeva.
  • Nemaju sve osobe sa nedostatkom laktaze probavne probleme, međutim, one koje ih imaju vjerovatno ne podnose laktozu.
  • Većina osoba koje ne podnose laktozu mogu tolerisati određenu količinu laktoze u prehrani.
  • Osobe koje ne podnose laktozu mogu imati probavne tegove nakon kunzumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda. Simptomi mogu uključivati stomačnu bol, nadimanje, gasove, proljev i mučninu.
  • Simptomi nepodnošenja laktoze mogu se umanjiti mijenjanjem prehrambenih navika.
  • Osiguravanje dovoljne količine kalcija i D vitamina je od esencijalnog značaja za osobe koje ne podnose laktozu zbog smanjenog unosa mlijeka i mliječnih proizvoda. Mnoge hrane mogu obezbijediti kalcij i druge hranljive materije koje su potrebne tijelu.
  • Savjetovanje sa ljekarom ili registrovanim nutricionistom može pomoći prilikom planiranja uravnotežene prehrane u cilju obezbjeđivanja odgovarajuće količine hranljivih materija – uključujući kalcij i D vitamin – i minimiziranja probavnih tegoba. Zdravstveni stručnjak može utvrditi da li je potrebno uključiti vitamine i minerale kao dodatke prehrani.
  • Mlijeko i mliječni proizvodi često se dodaju prerađenoj hrani. Stoga je korisno provjeriti naljepnicu sa sastojcima da bi se utvrdilo da li određena hrana sadrži laktozu.

IZVOR: National Institutes of Health, februar 2010. http://digestive.niddk.nih.gov/ddiseases/pubs/lactoseintolerance/index.htm
  
 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava