English language
Savjeti i novosti o zdravljuZdravlje porodiceSavjeti kako se nositi sa boli    
 
Zdravlje porodice Minimize

Kako se nositi sa boli?

Bilo da vam se bol tek pojavila ili da s njom živite godinama, ovi isprobani savjeti za samopomoć mogu vam koristiti.

1. Uključite lagane vježbe. Jednostavne, svakodnevne aktivnosti poput hodanja, plivanja, uređivanja bašte i plesanja mogu umanjiti bol u određenoj mjeri, izravno blokirajući signale boli ka mozgu. Aktivnost također pomaže da se rastegnu ukočeni i zgrčeni mišići, ligamenti i zglobovi, što može umanjiti bol.  

Prirodno je da oklijevate ako je vježbanje bolno i ako se bojite da ćete prouzročiti dodatnu štetu. Međutim, ako postepeno postajete aktivni, malo je vjerovatno da ćete uzrokovati bilo kakvo dodatno oštećenje. Bol koju osjećate kada započnete laganije vježbe javlja se jer mišići i zglobovi ulaze u formu.
bodljikava-ograda

Dugoročno gledano, koristi vježbanja u velikoj mjeri prevazilaze rizik od bilo kakvog povećanja intenziteta boli. Osim toga, ako budete u potpunosti izbjegavali vježbanje, nedostatak aktivnosti bi mogao dovesti do drugih problema poput ukočenih zglobova, povećanja tjelesne težine, srčanih bolesti, osteoporoze, loše ravnoteže i padova.

2. Dišite pravilno. Koncentrisanje na disanje kada osjećate bol može vam pomoći. Kada osoba iskusi izrazito snažnu bol, ona obično započne disati plitko i kratko, što može uzrokovati nesvjesticu, anksioznost i paniku. Umjesto toga, potrudite se da dišite duboko i sporo. Tako ćete osjećati da imate veću kontrolu nad situacijom i ostat ćete opušteni, sprječavajući da bilo kakva tenzija u mišićima ili anksioznost pogoršaju vašu bol.   

3. Zadržite pozitivan stav. Bol vas može učiniti umornim, anksioznim, depresivnim i razdražljivim. To, zauzvrat, može pogoršati bol koju osjećate, uvodeći vas u začarani krug. Budite malo blaži prema sebi – život sa boli nije jednostavan, ali vi možete biti svoj najgori neprijatelj ako se budete ponašali tvrdoglavo, zadajući sebi previše obaveza i ne prihvatajući granice svojih mogućnosti. Nekim osobama koristi razgovor sa psihologom ili hipnoterapeutom u cilju otkrivanja kako da se nose sa svojim emocijama po pitanju boli koju osjećaju. Zatražite od svog porodičnog ljekara da vam preporuči odgovarajućeg stručnjaka. 

4. Zabavite se nečim. Svoju pažnju usmjerite na nešto drugo, tako da bol nije jedina stvar o kojoj razmišljate. Udubite se u aktivnost u kojoj uživate ili koja djeluje stimulirajuće na vas. Mnogi hobiji, poput fotografije, šivanja ili pletenja, mogući su čak i ako vam je pokretnost ograničena.

5. Podijelite svoju priču. Može vam koristiti da popričate sa drugim osobama koje su i same iskusile sličnu bol i mogu razumjeti kako se osjećate. Osim toga, na internetu možete pronaći podršku na različitim stranicama za društveno umrežavanje koje okupljaju osobe koje su imale slična iskustva.

6. Osigurajte dovoljno sna. “Mnoge osobe sa hroničnom boli zastrašuje pomisao odlaska na spavanje, jer je tada bol naintenzivnija,” kaže Heather Wallace iz organizacije Pain Concern. Međutim, veoma je važno držati se normalne rutine spavanja da bi se iskoristila najbolja prilika za san tokom noći. Osim toga, “nedostatak sna može pogoršati bol”, kaže Heather. Svake noći odlazite na spavanje u isto vrijeme i ujutru ustajte u isto vrijeme, te izbjegavajte spavanje tokom dana. Ako problemi sa spavanjem potraju, obratite se vašem porodičnom ljekaru.  

7. Druženje. Nemojte dozvoliti da vas bol udalji od druženja sa drugima. Održavanje bliskih veza sa porodicom i prijateljima je dobro za vaše zdravlje i može vam pomoći da se osjećate mnogo bolje. Pokušajte praktikovati kratke posjete, a češće, a ako ne možete izaći iz kuće da biste otišli u posjetu, telefonirajte prijatelju, pozovite člana porodice na kafu ili porazgovarajte sa komšijom. Potrudite se da pričate o bilo čemu drugom samo ne o boli koju osjećate, čak i kada drugi žele da pričaju o tome.

8. Relaksacija. Redovno praktikovanje tehnika relaksacije može vam pomoći da umanjite konstantnu bol. Postoje različite tehnike relaksacije, od tehnika disanja do različitih tipova meditacije. Sa svojim porodičnim ljekarom možete se posavjetovati o tehnikama disanja.

IZVOR: NHS Choices, oktobar 2010., http://www.nhs.uk/Livewell/Pain/Pages/10painself-helptips.aspx

Pročitajte još:
  
 
 

Sadržaj stranica JUDZKS treba koristiti u informativne svrhe. On ne može zamijeniti stručni savjet, dijagnozu ili liječenje ljekara. JUDZKS ne može biti odgovoran za bilo kakvu izravnu ili neizravnu štetu koja bi mogla proizići iz korištenja www.judzks.ba, te za bilo kakve propuste ili greške u sadržaju stranice.
Copyright 2005-2017. JUDZKS. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.

 
Prijava